Razvoj molekularnog oslikavanja

Dobrodošli na moj blog

20.02.2011.

Kontrola kvaliteta u radiologiji - Kontrola kvaliteta u radio terapiji

3. KONTROLA KVALITETE U RADIO-TERAPIJI Osnovni lijek u radioterapiji je jonizujuće zračenje koje proizvode radioterapijski uređaji, pri čemu kvalitet i kvantitet ovog lijeka mora biti strogo definisan. Preduslov za primjenu jonizujućeg zračenja u radioterapiji predstavlja pravilno doziranje, što u osnovi podrazumijeva sprovođenje niza dozimetrijskih postupaka na samom radioterapijskom uređaju, ne samo prije uvođenja u kliničku praksu, već i u toku redovne eksploatacije. Svjetska iskustva, a posebno incidenti i akcidenti u radioterapiji, su ukazala na neophodnost nezavisne (eksterne) provjere dozimetrijskih parametara kroz kontrole i interkomparacije. Jedan od veoma efikasnih načina interkomparacije doza u radioterapiji je razvila Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO). Prema dokumentima WHO i IAEA, ozračivanja TLD-a iz WHO/IAEA programa "poštanske" TL dozimetrije, dobijeni rezultati ukoliko su u okviru 5% od deklarisane vrijednosti ukazuju na dobar kvalitet lijeka u radioterapijskim centrima. 3.1. Uvodna razmatranja Biološki efekti jonizujućeg zračenja mogu biti: • Stohastički – kod kojih ne postoji prag doze ispod kojeg se ovi efekti neće pojaviti. Kod ovih efekata, dakle, ne postoji relacija doza – efekat. U ove efekte ubrajamo pojavu malignih tumora i hereditarne efekte. • Deterministički – kod kojih je efekat zavistan od primljene doze. Kod ovih efekata postoji relacija doza – efekat, tj. nivo oštećenja zavisi od primljene doze. U ove efekte ubrajamo zamućenja očnog sočiva, sterilitet i malformacije u razvoju ploda. 3.2. Principi zaštite od jonizujućeg zračenja U radioterapijskim ustanovama postoje dva tipa rizika: • Izlaganje vanjskom zračenju • Radioaktivna kontaminacija Rizik od izlaganja vanjskom zračenju je veći, dok je rizik od radioaktivne kontaminacije zanemariv jer su radioaktivni izvori koji se koriste u radioterapiji hermetički zatvoreni u čelične kapsule koje onemogućavaju kontaminaciju. Bazični principi zaštite od jonizujučeg zračenja podrazumijevaju: • Onemogućavanje nastanka determinističkih efekata smanjenjem doze zračenja ispod limita • Ograničiti vjerovatnost pojave stohastičkih efekata do vrijednosti koje se smatraju prihvatljivim To se postiže primjenom tri osnovna principa u radioterapiji: • Opravdanost – jonizujuće zračenje se smije primjeniti samo ako se isti efekat nemože postići drugom metodom koja ne podrazumijeva upotrebu jonizujućeg zračenja i samo ako se procijeni da je korist od upotrebe jonizujućeg zračenja veća od eventualne štete. • Optimizacija – Izlaganje jonizujućem zračenju i za osoblje i za pacijenta se mora smanjiti koliko je to razumno moguće (ALARA – As Low As Reasonably Achiewable) • Limitiranje doza – primljene doze ne smiju biti više od propisanih limita Poštovanje ovih principa se obezbjeđuje dosljednom primjenom programa osiguranja kvaliteta (QA) i zaštite od zračenja. 3.3. Osoblje profesionalno izloženo djelovanju ionizujućeg zračenja Osoblje profesionalno izloženo djelovanju ionizujućeg zračenja na Odjelu za radioterapiju UKC Tuzla su: • Radijacijski onkolozi • Specijalizanti radijacijske onkologije • Inžinjeri medicinske radiologije • Viši radiološki tehničari • Medicinski fizičari • Medicinske sestre/tehničari na brahiterapiji • Inženjeri i tehničari zaduženi za održavanje opreme • Radnici na održavanju čistoće u bunkerima Prema Zakonu o zaštiti od zračenja F BiH svo navedeno osoblje dužno je nositi lične termoluminiscentne dozimetre (TLD) prema propisima datim u poglavlju 3.4. Pravilnika o zaštitiod jonizirajućeg zračenja i obavljati periodične zdravstvene preglede. Inžinjeri medicinske radiologije i viši radiološki tehničari, pored TL dozimetara, moraju nositi i elektronske dozimetre sa mogućnošću trenutnog očitanja doze, što je posebno važno u slučaju akcidentalnih situacija. Trudnice su prema istom Zakonu dužne prijaviti trudnoću, nakon čega se preraspoređuju na radno mjesto van zone zračenja. Evidenciju o primljenim dozama vodi fizičar zadužen za osiguranje kvaliteta i zaštitu od zračenja, a evidenciju o periodičnim zdravstvenim pregledima vodi glavni viši radiološki tehničar. 3.4. Limiti doza Limiti doza propisani od strane Federalne uprave za zaštitu od zračenja i radijacionu sigurnost: Tip osoba Godišnji limit doza Cijelo tijelo Očno sočivo Koža Ekstremiteti Profesionalci 20 mSv 150 mSv 500 mSv 500 mSv Stanovništvo 1 mSv 15 mSv 50 mSv 50 mSv Nivo za istraživanje na Odjelu za radioterapiju je 0,3 mSv za TL dozimetre i 5 µSv za elektronske dozimetre. 3.5. Klasifikacija prostora Prema riziku da osoblje primi određenu dozu zračenja za vrijeme rada prostor se dijeli na: • Kontrolisanu zonu – prostor u kojem je moguće da osoblje primi dozu veću od jedne trećine godišnjeg limita. Ovom prostoru pripadaju tretmanske prostorije u kojima su smješteni aparati za vanjsko i unutrašnje zračenje i prostorija u kojoj je smješten CT simulator. Ovaj prostor mora biti propisno i jasno označen i u njemu se moraju sprovoditi mjere radijacione sigurnosti i zaštite od zračenja • Područje pod nadzorom – prostor u kojem je moguće da osoblje primi dozu veću od jedne desetine godišnjeg limita, a malo vjerovatno da primi dozu veću od jedne trećine godišnjeg limita. Ovom prostoru pripadaju prostorije u kojima su smještene kontrolne konzole aparata za vanjsko i unutrašnje zračenje i CT simulatora i sve prostorije koje su susjedne tretmanskim prostorijama. U ovom prostoru mora se redovno obavljati dozimetrijska kontrola. 3.6. Dozimetrijska kontrola na radnim mjestima Prije puštanja u rad bilo kojeg izvora zračenja mora se izvršiti dozimetrijska kontrola na mjestima gdje se nalazi osoblje i stanovništvo. Mjeri se brzina doze, a zatim se računa doza koju osoblje i stanovništvo može primiti ukoliko provodi određeno vrijeme na određenom mjestu. Dobijeni rezultati se moraju uklapati u limite doza za profesionalce i stanovništvo. Ova mjerenja se moraju ponavljati jednom godišnje, a rezultati mjerenja se kompariraju. 3.7. Specifikacija radioterapijskih uređaja na Odjelu za radioterapiju UKC Tuzla Na Odjelu za radioterapiju UKC Tuzla koriste se sljedeći radioterapijski aparati: Vrsta aparata Tip aparata Datum instalacije Aktivnost ili energija Linearni akcelerator Elekta Synergy 16.2.2009 6 i 15 MV fotoni i 4,8,10,12,15 MeV elektroni Linearni akcelerator Elekta Synergy 9.3.2009 6 i 15 MV fotoni i 4,8,10,12,15 MeV elektroni CT simulator Philips Brilliance 2009. 150 KV Brahiterapijski aparat Flexitron 2009. Ir192, 380 KeV (glavna) Bitno je napomenuti da je kod brahiterapijskog aparata neophodna periodična zamjena radioaktivnog izvora zbog udvostručenja vremena zračenja svakih 74 dana. Zamjenu radioaktivnog izvora obavlja ovlašteni distributer prema ugovoru sa UKC Tuzla. Za sve uređaje veoma je važno preventivno održavanje za što jer veoma važno sklapanje odgovarajućeg ugovora sa ovlaštenim servisom kao i učešće Tehničkog sektora i Sektora informacionih tehnologija UKC Tuzla. 3.8. Odgovornosti u procesu rada 3.8.1. Odgovornost ustanove Prema Zakonu o zaštiti od zračenja F BiH: „Pravno ili fizičko lice koje obavlja djelatnost u vezi sa izvorima jonizujućeg zračenja obavezno mora obezbijediti odgovarajuću zaštitnu opremu i sredstva, kontrolu uspješnosti te zaštite (kontrolu kvaliteta), sprovoditi odgovarajući nadzor, blagovremeno i istinito obavijestiti uposlenike i javnost o eventualnim štetnim posljedicama izlaganja zračenju i sprovoditi sve druge mjere zaštite u skladu sa ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog zakona i drugim propisima.” 3.8.2. Opća odgovornost osoblja Cjelokupno osoblje Odjela za radioterapiju UKC Tuzla dužno je: • Prilikom prijema u radni odnos na Odjel za radioterapiju UKC Tuzla javiti se fizičaru odgovornom za osiguranje kvaliteta i zaštitu od zračenja radi zaduženja personalnih dozimetara i obavljanja edukacije o zaštiti od zračenja, te glavnom višem radiološkom tehničaru Odjela radi upućivanja na ljekarski pregled. • Poznavati pravila rada • Voditi preciznu evidenciju o onome za šta su zaduženi • Poznavati planove za vanredne situacije i precizno evidentirati sve dostupne informacije u slučaju vanredne situacije 3.8.3. Pristup radioterapijskim aparatima Prostorije u kojima su smješteni radioterapijski aparati moraju biti pod stalnim nadzorom. Na svakom radioterapijskom aparatu u toku radnog vremena moraju biti prisutna dva viša radiološka tehničara koji su odgovorni za aparat. Na brahiterapijskom aparatu nadzor prostorija vrši sestra/tehničar na brahiterapiji. Pristup radioterapijskom aparatu moguć je isključivo u pratnji višeg radiološkog tehničara. Po završetku radnog vremena, ključevi prostorija se ostavljaju kod odgovorne osobe, a ključevi radioterapijskog aparata kod fizičara odgovornog za kontrolu kvaliteta i zaštitu od zračenja. Radijacijski onkolog je dužan prisustvovati prvom postavljanju pacijenta na tretmanskom aparatu, a ostatak radnog vremena mora biti dostupan. Radioterapijski fizičar obavlja dnevne dozimetrijske kontrole radioterapijskog aparata, prisustvuje prvom postavljanju pacijenta na tretmanskom aparatu, a ostatak radnog vremena mora biti dostupan. Inženjeri i tehničari zaduženi za održavanje aparata moraju biti dostupni tokom radnog vremena, prisutni su na radioterapijskom aparatu u slučaju potrebe za otklanjanjem kvarova, u sklopu redovnog održavanja aparata u dogovoru sa glavnim višim radiološkim tehničarom Odjela kako bi se obezbijedio nesmetan tok rada, a mogu biti prisutni i nakon radnog vremena u slučaju potrebe za otklanjanjem kvarova. Radnici na održavanju čistoće u tretmanskim prostorijama termin za obavljanje svog posla dogovaraju sa višim radiološkim tehničarem odgovornim za aparat. Ukoliko je potrebno obezbijediti razgledanje Odjela za posjetioce, posjeta se najavljuje šefu Odjela i dogovara sa glavnim višim radiološkim tehničarom kako bi se obezbijedio nesmetan tok rada i sigurnost posjetilaca. Radioterapijskim aparatima ne smiju pristupati osobe mlađe od 18 godina. 3.8.4. Pravila nošenja personalnih dozimetara • Nošenje TL dozimetara zakonska je obaveza svih osoba koje su izložene djelovanju jonizujućeg zračenja. Pored TL dozimetara viši radiološki tehničari nose i elektronske dozimetre za trenutno očitanje doze • Dozimetri se nose u nivou gornjeg džepa mantila. Ukoliko se nosi zaštitna kecelja, dozimetar se nosi ispod nje • Korisnik je direktno odgovoran za dozimetar i ne smije ga dati drugoj osobi. Dozimetar se ne smije iznositi sa Odjela, osim u slučaju kada se očitava • Dozimetrom se ne smije manipulisati na nedozvoljen način (npr. stavljati u snop zračenja). Ukoliko je došlo do slučajnog izlaganja dozimetra zračenju (npr. dozimetar ispao u tretmanskoj prostoriji), korisnik mora obavijestiti fizičara zaduženog za kontrolu kvaliteta i zaštitu od zračenja. • Ukoliko je došlo do akcidentalnog ozračenja, korisnik mora obavijestiti fizičara zaduženog za kontrolu kvaliteta i zaštitu od zračenja. • Očitavanje TL dozimetara vrši se jednom mjesečno. Fizičar odgovoran za kontrolu kvaliteta je dužan do 8. u mjesecu svakom korisniku zamijeniti dozimetar. Rezultati očitanja moraju biti dostupni svakom korisniku. Elektronski dozimetri se očitavaju svaki dan, a preciznu evidenciju o tome vodi fizičar zadužen za osiguranje kvaliteta i zaštitu od zračenja. • Doza se poredi sa mjesečnim limitom od 1,7 mSv za TL i 80 µSv za elektronske dozimetre, što je izvedeno od godišnjeg limita. • Interni nivo za istraživanje je 0,3 mSv za TL i 5 µSv za elektronske dozimetre. • U slučaju očitanja doza većih od limita, fizičar zadužen za kontrolu kvaliteta i zaštitu od zračenja dužan je istražiti uzroke prekomjernog ozračenja i zajedno sa šefom Odjela poduzeti odgovarajuće mjere. 3.9. Pravila rada 3.9.1. Opća pravila rada Svo profesionalno osoblje Odjela za radioterapiju mora: • Pravila rada • Poznavati rizike od izlaganja zračenju i efekte koji mogu nastati • Limite doza • Pravila nošenja personalnih dozimetara • Planove u slučaju vanrednih situacija Svaki uposlenik po prijemu u radni odnos na Odjel za radioterapiju UKC Tuzla dobija primjerak ovog pravilnika koji je dužan proučiti. Za eventualne nejasnoće uposlenik se obraća fizičaru odgovornom za osiguranje kvaliteta i zaštitu od zračenja i glavnom višem radiološkom tehničaru. Svaki radioterapijski aparat mora imati dnevnik rada u koji se upisuje: • Provjere, verifikacije i postupci na održavanju aparata koji mogu utjecati na radijacionu sigurnost • Kvarovi, njihov nastanak i forma ispoljavanja • Svi testovi kontrole kvaliteta, dnevni i periodični • Podaci o tretmanima koji zahtijevaju posebne kondicije • Provjere za vanredne situacije • Promjene organizacije rada • Promjene u procedurama koje mogu uticati na radijacionu sigurnost • Provjere za vanredne situacije 3.9.2 Pravila rada na tretmanskim aparatima Radioterapijski tretman ne smije početi ukoliko nisu obavljene, precizno evidentirane i ovjerene dnevne kontrole. Prije početka iradijacije viši radiološki tehničar se mora uvjeriti da u tretmanskoj prostoriji nema nikoga osim pacijenta. Viši radiološki tehničar koji zadnji izlazi iz tretmanske prostorije izdaje komandu za početak iradijacije. Prije početka iradijacije obavezno se još jednom vrši provjera preciznosti pozicioniranja pacijenta i tačnosti odabranih parametara tretmana. Tretman se stalno nadzire audio-vizuelnim sistemom i u slučaju narušavanja parametara tretmana prekida. 3.9.3. Pravila rada na CT simulatoru Sa vrijeme zračenja u prostoriji CT simulatora se smije nalaziti samo pacijent, a vrata prostorije moraju biti zatvorena. Parametre skeniranja treba podesiti optimalno, tako da se dobiju skenovi zadovoljavajućeg kvaliteta, a da se pacijent minimalno ozrači. U slučaju da je neophodno da se u prostoriji CT simulatora za vrijeme zračenja nalazi neko od pratnje pacijenta, viši radiološki tehničar je dužen sljedeće: • Osobi u pratnji mora obezbijediti zaštitnu kecelju • Evidentirati sve parametre skeniranja radi eventualne procjene primljene doze zračenja 3.9.4. Pravila rada na održavanju radioterapijskih aparata O svakoj intervenciji na radioterapijskim aparatima od strane ovlaštenog servisera ili Tehničke službe mora biti obaviješten Odsjek za radioterapijku fiziku, a tremin se dogovara sa glavnim višim radiološkim tehničarem. Za vrijeme trajanja intervencije glavni viši radiološki tehničar je dužan na vidnom mjestu istaknuti obaviještenje da je aparat u kvaru i da je u toku intervencija. 3.9.5. Pravila edukacije osoblja Prije početka rada u zoni jonizujućeg zračenja svaki uposlenik mora dobiti personalni dozimetar, primjerak ovog priručnika i proći edukaciju iz oblasti zaštite od zračenja. Starije kolege su dužne nove uposlenike educirati o bazičnim pravilima rada i planovima za vanredne situacije. Za medicinske sestre i tehničare Odsijek za radioterapijsku fiziku organizuje edukaciju iz oblasti zaštite od zračenja u trajanju od dva mjeseca. Nakon završetka edukacije uposlenik može samostalno, bez nadzora starijeg kolege, obavljati svoje radne zadatke. Jednom godišnje Odsijek za RT fiziku organizuje seminare na kojima se vrši edukacija iz oblasti radijacione sigurnosti i preispituju pravila rada i planovi za vanredne situacije. 3.10. Planovi za vanredne situacije 3.10.1. Opće odredbe Incidentna situacija je slučaj u kojem je došlo do kvara ili pogrešnog rada aparata. U slučaju incidentne situacije osoba koja je otkrila incident dužna je o njemu obavijestiti Odsijek za radioterapijsku fiziku, te precizno evidentirati sve detalje o incidentu kako je to predviđeno ovim pravilnikom. Ukoliko odsijek za RT fiziku nemože samostalno riješiti incident, glavni viši radiološki tehničar obavještava šefa Odjela i poziva Tehničku službu ili ovlaštenog servisera. Akcidentalna situacija podrazumijeva slučaj prekomjernog ozračenja ili sumnju da se to desilo, požar, teško oštećenje aparata ili zakazivanje sigurnosnog mehanizma aparata. Ukoliko je situacija predviđena planom za akcidentalne situacije, osoblje mora djelovati prema planu. Osoblje mora djelovati tako da izloženost zračenju za uključene osobe bude što manja. Nakon završetka akcidenta sve osobe koje imaju bilo kakve informacije o akcidentu dužne su sastaviti detaljan pismeni izvještaj i predati ga fizičaru zaduženom za osiguranje kvaliteta i zaštitu od zračenja. Fizičar zadužen za osiguranje kvaliteta zajedno sa šefom Odjela evaluira težinu akcidenta i obavještava Federalnu upravu za zaštitu od zračenja i radijacionu sigurnost. Vanredne situacije se preveniraju redovnim obavljenjem testova kontrole kvaliteta za radioterapijske aparate, CT simulator i kompjuterske sisteme za planiranje radioterapije prema Programu osiguranja kvaliteta Odjela za radioterapiju UKC Tuzla za koje je nadležan Odsijek za RT fiziku. Planovi za vanredne situacije se donose da bi se izbjegle akcidentalne situacije koje se mogu predvidjeti. Planom su propisane mjere koje treba poduzeti da bi akcidentalno ozračivanje bilo što manje i da bi ono djelovalo na što manji broj osoba. Pošto se radioterapijski aparati razlikuju po načinu na koji generiraju jonizujuće zračenje i po tehničkim karakteristikama, potrebno je razdvojiti planove za vanredne situacije za pojedine aparate. Jedina akcidentalna situacija koja je zajednička za sve aparate je ostanak osobe u tretmanskoj prostoriji, a najvjerovatnije je da to bude viši radiološki tehničar ili pacijent. 3.10.2. Osoba u tretmanskoj prostoriji Viši radiološki tehničar koji je ostao u tretmanskoj prostoriji će znati da aparat zrači zbog aktiviranja zvučnog alarma njegove jonizacione komore. Viši radiološki tehničar koji je ostao u tretmanskoj prostoriji mora aktivirati najbliže Emergency dugme čime se zračenje automatski prekida. Viši radiološki tehničar koji je na kontrolnoj konzoli aparata aktivira Emergency dugme i preko interfona upozorava kolegu da što prije izađe iz tretmanske prostorije. Da bi se prevenirala ova situacija, radioterapijski tretman se smije otpočeti samo ako su oba viša radiološka tehničara koja su zadužena za aparat izašla iz tretmanske prostorije, a viši radiološki tehničar koji je zadnji izašao iz tretmanske prostorije izdaje komandu za početak tretmana. Ukoliko se desi da se zračenje nastavi i nakon propisanog vremena ili ne reaguje na pritisak na Emergency dugme, zvučni i svjetlosni signal jonizacione komore će ostati aktivan. Ako je pacijent pokretan i u mogućnosti je da izađe iz tretmanske prostorije , preko interfona upozoriti pacijenta da siđe sa stola i izađe iz prostorije. Pri tome obavezno voditi računa da se pacijent ne uspaniči. Ako pacijent ne može izaći sam iz prostorije potrebno ga je evakuisati na sljedeći način: Viši radiološki tehničar ima obavezu da izvrši evakuciju pacijenta. Pomicanjem stola treba pacijenta izmaknuti iz zračnog snopa, skinuti eventualna imobilizaciona pomagala, pomoći pacijentu da siđe sa stola i što prije ga evakuisati iz tretmanske prostorije. Viši radiološki tehničar kraj kontrolne konzole treba da mjeri vrijeme provođenja cjelokupne operacije. Nakon akcidenta potrebno je odmah obavijestiti fizičara odgovornog za kontrolu kvaliteta i zaštitu od zračenja radi evaluacije akcidenta i poduzimanja odgovarajućih sigurnosnih i tehničkih rješenja. Prilikom evakuacije ne smije se izlagati direktnom snopu zračenja. 3.10.3. Linearni akcelerator Da bi se prevenirala pojava akcidentalnih situacija na linearnom akceleratoru potrebno je postupati po sljedećim pravilima: • Za vrijeme trajanja iradijacije niko osim pacijenta ne smije biti u bunkeru • Sve osobe koje ne pripadaju osoblju koje radi na linearnim akceleratorima treba da borave van kontrolisane zone kako ne bi ometale tretman • Za ključ linearnog akceleratora zadužen je viši radiološki tehničar koji radi na aparatu, a nakon završetka radnog vremena ključ se ostavlja kod fizičara zaduženog za kontrolu kvaliteta i zaštitu od zračenja Ukoliko se desi da, zbog nepridržavanja navedenih pravila, neka osoba ostane u bunkeru potrebno je odmah pritisnuti najbliže Emergency dugme i isključiti aparat. Nakon toga potrebno je obavijestiti fizičara zaduženog za kontrolu kvaliteta i zaštitu od zračenja radi evaluacije akcidenta i poduzimanja odgovarajućih mjera. Osobe koje su učestvovale u akcidentu moraju napisati detaljan izvještaj. 3.10.4. Brahiterapijski aparat Ukoliko ne dođe do vraćanja izvora u oklop, potrebno je provjeriti i eventualno korigovati konekciju aplikatora i kanala za transport izvora. Ukoliko ni nakon toga ne dođe do vraćanja izvora, potrebno je obavijestiti fizičara zaduženog za osiguranje kvaliteta i zaštitu od zračenja i tehničara zaduženog za održavanje aparata. Ako oni nisu dostupni u roku od sat vremena, potrebno je evakuisati aplikatore ne odvajajući ih od kanala ta transport izvora i pacijenta izvesti iz tretmanske prostorije. Tretmansku prostoriju i radni prostor oko nje potrebno je osigurati i evakuisati osoblje. Prilikom ove operacije obavezno nositi elektronski dozimetar. Obavezno napisati detaljan izvještaj o akcidentu. 3.10.5. Postupak u slučaju požara U slučaju požara potrebno je prije svega evakuisati pacijenta. Nakon toga potrebno je isključiti napajanje aparata i obavijestiti vatrogasce, Službu zaštite na radu i fizičara odgovornog za osiguranje kvaliteta i zaštitu od zračenja. Pokušati ugasiti požar najbližim aparatom za gašenje. 3.10.6. Postupak nakon okončanja akcidenta Nakon akcidenta fizičar zadužen za osiguranje kvaliteta i zaštitu od zračenja dužan je izvršiti evaluaciju primljene doze i rekonstrukciju akcidenta, te u saradnji sa šefom Odjela poduzeti daljnje korake. Svi ušesnici u akcidentu dužni su napisati izvještaj koji treba da sadrži sljedeće podatke: • Datum i vrijeme akcidenta • Opis aksidenta • Mogući uzrok akcidenta • Prisutne osobe • Osobe koje su izvršile intervenciju • Vrijeme rješavanja akcidenta • Vrijeme zračenja i nivoe doza • Parametre tretmana u trenutku nastanka akcidenta Pored toga izvještaj može sadržavati i druge podatke koji bi mogli biti značajni za evaluaciju akcidenta. Fizičar zadužen za kontrolu kvaliteta i zaštitu od zračenja će očitati doze na personalnim dozimetrima, te zajedno sa šefom Odjela odlučiti o mjerama koje će biti poduzete prema uključenim osobama i mjerama vezanim za budući rad odjela. 3.11. Fizikalni aspekti programa za osiguranje kvaliteta 3.11.1. Odgovornost Fizikalni i tehnički aspekti QA su u odgovornosti fizičara, čak i ako neke njegove dijelove izvodi tehničar, dozimetrista ili inžinjer. Neophodana je bliska saradnja sa radioterapeutom. Sve procedure QA programa kao i rezultati inicijalnih i periodičnih testova se moraju uredno evidentirati i datirati. 3.11.2. Komponente fizikalnog programa QA QA program obuhvata slijedeće oblasti: • mehanički i geometrijski aspekti simulatora i mašina za eksternalnu terapiju • dozimetriju • kompjuterska oprema za planiranje • brahiterapija • sigurnost Za svaku oblast program mora sadržavati: • specifikaciju opreme • acceptance testove • inicijalnu kalibraciju • periodične provjere konstanti i specijalne testove poslije večih popravki 3.11.3. Periodični testovi za pojedine komponente radioterapijskog procesa Osiguranje kvalitete za mašine za eksternalnu radioterapiju. Za svu radioterapijsku aparaturu, pored početne kalibracije i kalibracije nakon većih popravki potrebno je periodično testirati određene mehaničke i dozimetrijske parametre prema slijedećem programu: 3.11.3.1. Testovi za osiguravanje kvaliteta za linearni akcelerator Frekvencija testa Procedura Tolerancija Dnevno Dozimetrijski parametri Konstantnost output-a fotona 3% Konstantnost output-a elektrona 3% Mehanicki parametri Laseri 2 mm Indikator distance 2 mm Sigurnost Prekidac za vrata Funkcionalnost Audiovizuelni monitor Funkcionalnost Mjesecno Dozimetrjiski parametri Konstantnost output-a fotona 2% Konstantnost output-a elektrona 2% Konstantnost back-up monitora 2% Konstantnost procenta dubinske doze za fotone 2% Konstantnost procenta dubinske doze za elektrone na terapijskoj dubini 2% Konst. flatness-a fontonskog snopa 2% Konst. flatness-a elektrona 3% Simetrija elektrona i fotona 3% Sigurnosni sklopovi Prekidaci Emergency Off Funkcionalnost Prekidaci za filtere i elektronske tubuse Funkcionalnost Mehanicki parametri Koincidencija svijetlosti polja zracenja 2mm ili 1% po strani Indikatori ugla gentry-a i kolimotora 1 stepen Pozicije klina, nosaca blokova i aplikatora 2mm Indikatori velicine polja 2mm Centriranje koncanice 2mm Indikator pozicije vrha stola 2mm/1stepen Sklopke za klinove i nosace blokova Funkcionalnost Simetrija kolimotorskih stranica 2mm Intenzitet svijetlosnog polja Funkcionalnost Godisnje Dezimetriski parametri Konstantnost output-a fotona i el. 2% Ovisnost konstantnosti output-a fotona o velicini polja 2% Konstantnost output faktora za elektronske aplikatore 2% Konstantnost procenta dubinske doze za elektrone na terapijskoj dubini 2% Konstantnost off-axis faktora 2% Konstantnost faktora transmisije za sve aksesorije 2% Konstantnost faktora transmisije klina 2% Linearnost monitorske komore 2% Konst. output-a fotona u odnosu na ugao gantry-a 2% Konst. output-a elektrona u odnosu na ugao gentry-a 2% Konstantnost off-axis faktora 2% u odnosu na ugao gantry-a 2% Lucni (ARC) tretmanski mod Prema specif. proizvodnje Sigurnosni sklopovi Slijediti testove proizvodjaca Funkcionalnost Mehanicki parametri Izocentar rotacije kolimotora 2mm precnik Izocentar rotacije gantry-a 2mm precnik Izocentar rotacije kauca 2mm precnik Koincidencija ose kolimotora gantry-a i kauca sa izocentrom 2mm precnik Koincidencija mehanickog i radijacionog izocentra 2mm precnik Ulegnuce povrsine tretmanskog stola 2mm Vertikalno pomicanje stola 2mm 3.11.3.2. Testovi za osiguranje kvaliteta za brahiterapijske mašine sa daljinskom kontrolom (Selektom i mokroSelektron) Frekvencija testa Procedura Telerancija Dnevno Sigurnosni prekidač za vrata, svjetla, alarmi Funkcionalno Funkcija na konzolo, prekidači, baterija, printer Funkcionalno Pregled katetera Bez mehaničkog oštečenja Mjesečno Pozicioniranje dummy kuglica 1 mm Pozicioniranje izvora 1 mm Kvartalno ili nakon promjene izvora Kalibracija (a) 3% Funkcija timer-a 1% Provjeriti tanost aplikatora i konektora 1 mm Mehaniki integritet apikatora Funkcionalno Godišnje provjere Algoritam za proračun doze (za standardnu konfiguraciju) 3% ili 1 mm Simulirati vanredne situacije 3% ili 1 mm Verifikacija propisa izvora 3% ili 1 mm (a) Dobro je prilikom promjene izvora kalibrisati i nove i stare izvore da bi se ustanovila i dokumentacija reproducibilnosti metoda kalibracije 3.11.3.3. Selektron-provjere prije početka rada SVAKI DAN PRIJE POČETKA RADA TREBA: - ISPUSTITI VODU IZ KOMPRESORA - PAŽLJIVO PREGLEDATI SVE KATETERE I U SLUČAJU DA SE PRIMIJETI BILO KAKVO MEHANIČKO OŠTEĆENJE OBAVIJESTITI NADLEŽNU OSOBU. U SLUČAJU DA SE U TOKU RADA POJAVI PORUKA: YY MM DD HH MM ENTER DATE AND TIME - PRITISNUTI DUGME RESET - UTIPKATI DATUM I VRIJEME; NPR. ZA 12.STUDENI 2010 I 9H I 5 MIN TREBA UTIPKATI: 10 12 11 09 05 3.11.3.4. Testovi za osiguranje kvaliteta za simulator Frekvencija testa Procedura Telerancija Dnevno Mehanicki parametri Laseri 2 mm Indikator distance 2 mm Mjesecno Mehanicki parametri Koincidencija svjetlosnog i polja zracenja 2 mm ili 1% po strani Indikatori ugla gantry-a i kolimatora 1 stepen Pozicija nosaca blokova 2 mm Indikatori velicine polja 2 mm Centriranje koncanice 2 mm Indikator ose fokusa 2 mm Kvalitet slike (skopija) Bazicna linija Emergency/osiguranje od sudara Funkcionalnost Simetrija kolimatorskih stranica 2 mm Senzitometrija film procesora Bazicna linija Godišnje provjere Mehanicki parametri Izocentar rotacije kolimatora 2 mm precnik Izocentar rotacije gantry-a 2 mm precnik Izocentar rotacije kauca 2 mm precnik Koincidencija ose kolimatora gantry-a i kauca sa izocentrom 2 mm precnik Koincidencija mehanickog i radijacionog izocentra 2 mm precnik Ulegnuce površine tretmanskog stola 2 mm Vertikalno pomicanje stola 2 mm Radiografske provjere Bazicna linija Brzina ekspozicione doze Bazicna linija Ekspozicija vrha stola; skopija Bazicna linija Kalibracija kVp i mAs Bazicna linija Rezolucija u podrucju visokog i niskog kontrasta Bazicna linija 3.11.3.5. Testovi za osiguranje kvaliteta za kompijuterske sisteme za planiranje Frekvencija testa Procedura Telerancija Komisioniranje ili nakon software update Razumjevanje algoritma jedno polje ili izodozna distribucija za 1 izvor Racun vremena ili MU Test slucajevi Funkcionalno 2%(a) ili 2 mm(b) 2% Input/output uredaji 2% ili 2 mm 1 mm Dnevno Input/output uredaji 1 mm Mjesecno Zbirna provjera podataka a ako ona nije dostupna: Referentni QA test podset input/output sistema Bez promjena 2% ili 2 mm (c) 1 mm Godišnje provjere Racun vremena ili MU Referentni QA test set Input/output sistema 2% 2% ili 2 mm (d) 1 mm a) Razlika između računa dobijenog pomoću sistema za planiranje i mjerenja (ili nezavisnog računanja). b) U regiji gdje je gradijent doze velik distanca između izodoznih linija je pogodnija nego razlika u procentima. Osim toga, manja pouzdanost rezultata se može dobiti blizu pojedinačnih izvora. c) Ovi limiti se odnose na komparaciju proračuna u vrijeme komisioniranja uređaja, i istih proračuna rađenih naknadno. d) Ovi se limiti odnose na komparaciju proračuna sa mjerenjem u vodenom fantomu. 3.11.3.6 Osiguranje kvaliteta za dozimetrijsku opremu I- pri komisioniranju opreme (inicijalno) ili nakon kvara i opravke E- prilikom svake upotrebe B- svaki badge ili kutija (film dozimetrija) za odgovarajuću energiju (voditi računa o položaju dozimetra) D- dokumentirano i korekcija primijenjena ili zabilježena u izvještaju o mjerenju M- mjesečno Tip instrumenta Test Frekvencija Tolerancija Lokalni standard (a) ADCL kalibracija Linearnost Ventiliranost Stem efekat Curenje(leakage) Provjera stalnosti očitanja (check source) Rekombinacija Potencijal prikupljanja jona 2 godine(c) 2 godine(c) 2 godine(c) I E E I E D 0.5% D 0.5% 0.1% 2% D D Instrumenti za rutinski rad Komparacija sa lokalnim standardom Linearnost Ventiliranost Stem efekat Curenje(leakage) Rekombinacija Potencijal prikupljanja jona 2 godine 2 godine 2 godine 2 godine E I E 15 D D D 0.1% D D Instrumenti za provjeru output-a Komparacija sa lok.standardom M 1% Mjerenje relativne doze TLD Kalibracija Linearnost E I D D Film Dozni odgovor Linearnost denzitometra Uniformnost i reproducibilnost procesora B 1 godina E D D D Jonizaciona komora Linearnost Stem efekat 1 godina I D 1% Diode (poluprovodnički dozimetri) Energetska ovisnost Stem efekat Linearnost I I I D D D Pozicioniranje Preciznost Histereza E E 2 mm 2 mm Automatski skeneri Mehanicki par Preciznos pozicioniranja potencijal prikupnja jona detektora linearnost detektora Stem efekat Curenje detektora Preciznost analize Podataka Preciznost printout-a I E E I E E I I 2 mm 1 mm D 0.5% 0.5% 1% 1% 1 mm Aksesorije Kalibracija termometra Kalibracija barometra Kalibracija lenjira I 3 mjeseca I 0.1 stepen C 1 mm/Hg 0.3% a) procentne vrijednosti su +/- odstupanje od parametra u odnosu na nominalnu vrijednost, a distane se odnose na izocentar ili nominalnu FKD b) kalibracija lokalnog standarda vodi direktno do standardne dozimetrijske laboratorije i on se treba čuvati za kalibraciju zračnih polja, instrumenata za rutinski rad interkomparacije itd. c) dvije godine prema internacionalnim standardima; ako postoji program provjere stabilnosti ocitanja, dozimetrijski sistem zadržava kalibracione faktore za znatno duži vremenski period. Provjera stbilnosti očitanja se obvlja pomoću radioaktivnog izvora za kalibraciju (check source) ili pomoću komparacije komorica.

Razvoj molekularnog oslikavanja
<< 02/2011 >>
nedponutosricetpetsub
0102030405
06070809101112
13141516171819
20212223242526
2728

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

BROJAČ POSJETA
4154

Powered by Blogger.ba